Služba kirurških djelatnosti

v.d. Pročelnika Službe:
Dejan Demo, dr.med., spec. opće kirurgije, subspec. digestivne (abdominalne) kirurgije

Glavna sestra Službe:
Marija Šimunko, bacc.med.techn.

Prvi kirurg dr. Butorac vodi odjel do 1919. godine a nasljeđuje ga dr. Fabijanić vodi kirurgiju do 1921. godine. Od 1921. do 1946. godine vodielj odjela je Mijo Kolibaš, dr.med. Potom kirurgijom rukovode ovi kirurzi: Ivo Mlinarić, dr.med. (1948-53), Zvonko Šumanovac, dr.med. (1953-54), Franjo Polaček, dr.med. (1955-58), Petar Horki, dr.med. (1958-61), Ivo Mlinarić, dr.med. (1961-64) i prim. Josip Zlatko Hajdin, dr.med. od 1964-92 godine. Od 1992-2013 godine voditelj Odjela je Stjepan Feketić, dr.med. Od 2013 godine voditelj Odjela je Darko Štefanac, dr.med.

U Javnoj bolnici 1903. godine dograđeno je drugo krilo sa kirurškim odjelom i operacijskom salom. Novi je operacijski trakt, sa četiri operacijske sale i Odjelom za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje izgrađen 1966. godine. Deset godina kasnije, izgradnjom nove bolničke zgrade, formiraju se dva moderna kirurška odjela sa po 32 kreveta. Početkom šezdesetih godina na odjelu se rade gotovo svi operativni zahvati na trbušnim organima te dio operativnih zahvata na plućima.
Tijekom sedamdesetih godina počinju se raditi stabilne osteosinteze, u prvoj polovici osamdesetih godina proksimalna selektivna vagotomija, a sredinom osamdesetih uvode se operativni zahvati na krvnim žilama. Kada se 1968. godine pri odjelu osniva ortopedska služba, započinje se s ugradnjom totalne endoproteze kuka, a deset godina potom zbrinjavaju se femoropatelarne artroze. Parcijalne proteze kuka počinju se raditi u narednom desetogodišnjem razdoblju, a devedesetih se godina započinje s artroskopskim operacijama. Tijekom domovinskog rata djelatnici kirurškog odjela dali su veliki doprinos u zbrinjavanju ranjenika , a dio je djelatnika bio angažiran u kirurškim ekipama na terenu. Nakon rata, sredinom devedesetih godina započinje se s laparoskopskom te radikalnom onkološkom kirurgijom probavnog sustava. Urološka se djelatnost pri odjelu osniva 1978. godine i danas rješava gotovo svu urološku kazuistiku uključivši transuretralne endoskopske operacije na prostati i mokraćnom mjehuru. Odjel za kirurške, ortopedske i urološke bolesti najveća organizacijska jedinica Opće bolnice Virovitica kapaciteta 102 kreveta od čega 8 kreveta pripada jedinici intenzivne njege, reanimacije i anestezije.

Rad Odjela organiziran je u slijedećim organizacijskim jedinicama:

• Odsjek kirurgije I na kojem se zbrinjava kazuistika iz traumatologije, kirurgije dojke, dječje kirurgije i ortopedije.
• Odsjek kirurgije II na kojem se zbrinjava kazuistika iz abdominalne i vaskularne kirurgije.
• Odsjek kirurgije III na kojem se zbrinjava kazuistika iz opće kirurgije, plastično rekonstrutivne kirurgije i urologije.
• Odsjek anestezije, reanimacije i intenzivne njege u čijem je sastavu operacioni blok sa četiri operacijske sale i sterilizacija.
• Polikliničko-konzilijarna služba sa općom kirurškom ambulantom i subspecijalističkim ambulantama: abdominalna kirurgija, vaskularna kirurgija, traumatologija, ambulanta za dojku, plastično-rekonstruktivna kirurgija, ortopedska i urološka ambulanta.

Tijekom 2001. godine na Odjelu je liječeno ukupno 3 626 bolesnika i ostvareno 31 708 bolno-opskrbnih dana, te izvedeno više od 1 800 velikih operativnih zahvata.

Dolaskom Nede Balaić-Sivački, dr.med. 1963. godine oftalmologija se osniva kao posebna specijalistička djelatnost. Nakon njezine smrti 1974. godine odjel vodi prim.mr.sc. Natalija Živković-Veles, dr.med. sve do iznenadne bolesti 1991. godine kada na čelno mjesto odjela dolazi Mijo Fett, dr.med.
Trahomski odjel u Općoj javnoj bolnici u Virovitici 1903. godine i specijalizirane ambulante za liječenje trahoma u Suhopolju i Virovitici, preteča su organizirane oftalmološke djelatnosti na ovom području. Od 1953. godine u virovitičkoj očnoj ambulanti se izmjenjuju oftalmolozi iz Osijeka i Zagreba da bi se 1963. godine u Viroviticu organizirao rad očne ambulante svakodnevno. Dana 5.kolovoza, 1964. godine otvaranjem Očnog odjela utemeljuje se djelatnost za očne bolesti u virovitičkoj županiji. Preseljenjem u današnje prostore u novoizgrađenu zgradu 12. studenog, 1974. godine formira se veliki Očni odjel kapaciteta 36 kreveta, organizira kirurška i poliklinička djelatnost, te educira kadar.
Redukcijom prostora i kadra, a naglašavanjem subspecijalističke i efikasnije oftalmologije bit će označeno razdoblje od 1991. godine. Stacionar danas raspolaže s 12 kreveta te vlastitim operacijskim dvoranama za male i velike zahvate u kojima se izvode gotovo sve operacije na prednjem segmentu oka: operacije mekih tkiva oka, operacije na ekstraokularnim mišićima, antiglaukomske operacije, ultrazvučna fakoemulzifikacija –operacija katarakte.
U polikliničko-konzilijarnom dijelu usluge se pružaju preko Ambulante za hitna stanja i bolesti retine, Kabineta za glaukom, Ambulante za rehabilitaciju binokulskog vida, Dječje očne i ambulante za strabizam, Kabineta za kontaktne leće te dijagnostičke postupke perimetrije, adaptometrije i ultrazvučne dijagnostike s ehobiometrijom.
Na odjelu se godišnje uradi oko 1200 operacijskih zahvata i uradi preko 18000 pregleda u polikliničko-konzilijarnim ambulantama.

Od osnutka djelatnosti 1962. godine pa do odlaska u mirovinu 1991. godine Katica Tičak-Hajdin, dr.med. je voditelj odjela. Otada, pa do iznenadne smrti 1999. godine odjel vodi mr. sc. Nikola Krmek, dr.med. Od 1999. godine mjesto voditelja odjela preuzima Ana Moslavac, dr.med.
U otorinolaringološkoj ambulanti od 1958. godine ordiniraju jedanput tjedno specijalisti sa Klinike za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju Kliničke bolnice “Sestre Milosrdnice” koji osim ambulantnih pregleda rade su male operativne zahvate i tonziloadenoidektomije.
Od 1962. godine ORL ambulanta radi svakodnevno, a početkom 1963. godine otvoren je ORL odjel kapaciteta 16 kreveta s pridruženom operacijskom salom. Od početka su se radile tonziloadenoidektomije, operacije maksilarnih sinusa, polipektomije, operacije nosnih pregrada, ezofagoskopije i ekstrakcije stranih tijela jednjaka, zbrinjavale ozljede glave i vrata, te vršili manji operativni zahvati na glavi i vratu.
Od 1986. godine počele su se raditi tonzilektomije u općoj anesteziji te poboljšala skrb za pacijente s problemima sluha. Početkom 90-tih počinju se raditi laringektomije, disekcije vrata, operacije štitnjače, operacije žlijezda slinovnica, komando operacije, dekorktikacije nosa i klasične operacije svih paranazalnih sinusa.